Općina Martinska Ves
POVRŠINA: 124,7 km²
NASELJA: 17
STANOVNIKA: 3488
DAN OPĆINE: 11. studenoga
ZAŠTITNIK OPĆINE: Sveti Martin
OPĆINSKI NAČELNIK: Stjepan Ivoš, dipl.ing
Martinska Ves
Općina Martinska Ves smještena je uz i rijeku Savu, a omeđuju je na istoku rijeka: Lonja i na zapadu rijeka Odra.
Naselje
Martinska
Ves
ubraja
se
medu
najstarija
mjesta
sisačke
Gornje
Posavine.
Pretpostavlja
se
da
je
prvo
naselje
osnovano
na
lijevoj
strani
Save,
a
potom
na
desnoj
što
bi
značilo
da je Lijeva Martinska Ves starija od Desne. Ovo područje pripadalo je Moslavini koju je Bela III. darovao jednoj obitelji kao nagradu za sudjelovanje u ratu.
Iz
te
obitelji
na
prijelazu
iz
12.
u
13.
stoljeće
poznat
je
knez
Makarije.
Vlastelinstvo
Moslavinu
zajedno
s
Gornjom
Posavinom
u
14.
stoljeću
preuzima
obitelj
Čupor
u
čijem
posjedu
je
do
kraja
15.
stoljeća.
Najpoznatiji
član
ove
obitelji
bio
je
Pavao
Čupor
Moslavački
koji
je
obnašao
dužnost
župana
križevačke
i
zagrebačke
županije,
a
1412.
godine
postaje
i
ban.
Godine
1334.
kao
dio
moslavačkog
vlastelinstva
spominje
se
crkva
Svetog
Martina
što
ukazuje
na
postojanje
Desne
Martinske
Vesi.
Kada
nestaje
obitelji
Čupor
kralj
Vladislav
dodjeljuje
posjed
1493.
godine
nadbiskupu
Tomi
Bakaču
Erdodyju.
Iz
ove
obitelji
najpoznatije
ime
je
Toma
Bakač
Erdody
koji
je
u
dva
navrata
obnašao
dužnost
hrvatskog
bana
u
razdoblju
od
1584.
do
1614.
godine.
Posebno
se
isticao
u
borbama
protiv
Turaka
koje
je
u
tri
navrata
uspio
poraziti
kod
Slunja,
Ivanića
i
Siska.
Život
kmetova
pod
obitelji
Erdody
bio
je
težak tako da su često podizali pobune koje su tragično završavale poput one iz 1659. gdje podaci govore o 180 poginulih kmetova.
Martinska Ves ima u to vrijeme 54 kućanstava koja se uz poljoprivredu bave stočarstvom, lovom i ribolovom.
U 18. stoljeću posjed je još u vlasti Erdodyjevih, a kmetovi žive još teže jer su povećana naturalna i novčana davanja.
U
razdoblju
od
1740.
do
1752.
postojala
je
škola.
Početak
19.
stoljeća
dovodi
Posavce
pod
vlast
Francuza
koji
ukidaju
staleške
povlastice
plemstva
i
svećenstva
i
po
prvi
put
uvode
građanski
brak.
Kada
ban
Josip
Jelačić
1848.
godine
ukida
kmetstvo
seljaci
po
prvi
put
postaju
vlasnici
zemlje.
U
Martinskoj
Vesi
Desnoj
ponovno
je
osnovana
škola
1852.
godine,
ali
s radom počinje tek 1855. jer nije bilo školske zgrade, koja je izgrađena 1856. godine.
Prema popisu stanovništva iz 1857. Desna Martinska Ves ima 416 stanovnika.
Teritorijalnim preustrojem iz 1869. godine Martinska Ves postaje općina u okviru Sisačkog kotara. U godini 1880.
Desna
Martinska
Ves
ima
498
stanovnika
i
91
kuću.
Novim
ustrojem
općina
Martinska
Ves
ima
10
sela
na
površini
od
79
km²
s
4240
stanovnika.
Krajem
19.
stoljeća
Gornji
Posavci
bave
se
poljoprivredom,
svinjogojstvom
i
konjogojstvom,
uzgajajući
autohtonu
pasminu
nazvanu
hrvatski
posavac.
Početak
20.
stoljeća
obilježen
je
pojavom
Antuna
i
Stjepana
Radića
iz
Desnog Trebarjeva koji će svojim radom obilježiti prvih nekoliko desetljeća hrvatske povijesti.
U
Desnoj
Martinskoj
Vesi
1909.
osnovano
je
vatrogasno
društvo,
seljačka
zadruga,
u
Palanjku
pjevačko
društvo
"Zvijezda"
1912.,
a
u
Setušu
čitaonica
1920.
Otvaraju
se
nove
škole,
osnivaju vatrogasne i folklorne grupe.
Posebno
je
aktivno
društvo
"Hrvatski
sokol"
u
Desnoj
Martinskoj
Vesi
i
Palanjku.
Između
dva
rata
značajnu
ulogu
odigrala
je
Hrvatska
seljačka
zaštita,
a
na
kulturnom
planu
"Seljačka
sloga". Drugi svjetski rat zaustavlja normalan, svakidašnji život Posavaca. Rat su platili s dosta ljudskih žrtava kao i velikim materijalnim štetama.
Po završetku rata počinje mukotrpan oporavak kojeg otežava manji broj stanovnika, posebno muških, koji su stradali u ratu.
U
teritorijalno-upravnom
ustroju
do
promjene
je
došlo
1945.
kada
su
osnovani
mjesni
narodni
odbori
koji
postoje
do
1952.
kada
Martinska
Ves
i
Palanjek
ponovno
postaju
općine,
no
ne
zadugo
jer
već
1960.
ukinuta
je
i
posljednja
općina
Gornje
Posavine,
Martinska
Ves.
Zapostavljanje
cijele
Posavine,
i
Gornje
i
Donje,
dovelo
je
do
iseljavanja
i
pada
nataliteta.
Bez
asfaltiranih prometnica, struje, vode, telefona, ambulante, odgovarajuće škole Gornja Posavina je polako, ali sigurno odumirala.
Na
sreću,
situacija
se
mijenja
jer
je
nedavno
otvorena
nova
zgrada
škole
"Braća
Radić"
u
Desnoj
Martinskoj
Vesi.
Novim
teritorijalnim
ustrojstvom,
u
slobodnoj
i
nezavisnoj
Hrvatskoj,
Martinska Ves ponovno postaje općina u sustavu Sisačko-moslavačke županije.
Gornja
Posavina
je
izrazito
poljoprivredni
kraj
tako
da
oranice
i
vrtovi
zauzimaju
trećinu
površine,
a
od
korisne
površine
ostatak
otpada
na
šume,
pašnjake
i
livade
te
manji
dio
na
voćnjake.
Umjerena
klima
pogoduje
poljodjelstvu.
I
danas
se,
kao
i
ranije,
najviše
siju
kukuruz
i
pšenica.
Uzgoju
svinja,
konja
i
krava
pogoduje
ovaj
prostor
zbog
livada,
pašnjaka
i
šuma.
Stanovništvo
se
bavi
uslužnom
djelatnosti
i
trgovinom,
a
dosta
ih
je
zaposleno
izvan
općine.
Jedna
je
osnovna
škola,
zdravstvena
ustanova,
pošta.
Prostor
privlači
mirom
i
pitomošću i očuvanošću tradicijskih objekata.
MARTINSKA VES
MARTINSKA VES II
TIŠINA K&E
TREBARJEVO L&D
DVD TREBARJEVO
MAHOVO
SETUŠ
DESNO ŽELJEZNO
BOK PALANJEČKI
STRELEČKO
RIJEKA SAVA
D. TREBARJEVO
MARTINSKA VES
VODOSTAJ
VODOSTAJ
D. DUBROVŠČAK
JEZERO POSAVSKO
LUKA LIJEVA
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p
Za bolju kvalitetu slike birajte 720p ili više